Brodsko-posavska županija

Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2.043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra). Prema popisu stanovništva iz 2001., Brodsko-posavska županija ima 172.993 stanovnika što je za 2.005 stanovnika ili 1,15 % manje u odnosu na 1991. godinu. Brodsko-posavska županija participira sa 3,95 % u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske (4.381.352). Prosječna gustoća naseljenosti je 84,68 stanovnika na 1 četvorni km. U gradovima živi 79.004 stanovnika ili 45,67 % od čega u Slavonskom Brodu kao sjedištu županije 63.268 stanovnika, a u Novoj Gradiški 15.736 stanovnika. U ruralnim sredinama živi 93.989 stanovnika ili 54,33 % svih stanovnika županije.

Nastala na području koje nekad pripadalo Vojnoj Krajini za vrijeme Austro-Ugarske, te kasnije Brodskoj i Novogradiškoj Općini za vrijeme Jugoslavije. Nekoliko je gospodarskih djelatnosti po kojima je županija poznata. Holding Đuro Đaković, jedna od najvećih i najpoznatijih metalurških tvrtki smještena je u Slavonskom Brodu. Poljoprivredna proizvodnja, među kojom se ističe ratarstvo i stočarstvo također je značajna grana brodskoposavskog gospodarstva.

Znamenitosti: Franjevački samostan sa crkvom Sv. Petra u Cerniku, tvrđava Brod u Slavonskom Brodu, barokni dvorac Cernik, franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva, Slavonski Brod, crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Novoj Gradiški. 

Udruge: Izviđači - Udruga izviđača porječana "Mihaljevica" Slavonski Šamac, Savez izviđača Hrvatske (SIH) - Izviđačka regija istok povjereništvo

Šport - Hokej, klizanje, rolanje, inline hokej klub "OKEJ", vaterpolo klub "Marsonia"

Brodsko-posavska županija jedna je od najužih i najdužih županija koja na istoku graniči sa Vukovarsko-srijemskom, na sjeveroistoku sa Osječko-baranjskom, na sjeveru sa Požeško-slavonskom te na zapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom dok se južna granica županije proteže uz rijeku Savu koja je ujedno i međudržavna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Područje Brodsko-posavske županije može se podijeliti na tri cjeline: brdsko, ravničarsko i nizinsko. Brdsko područje čini blago uzdignuto gorje pokriveno šumom s najvišom nadmorskom visinom od 984 m (Psunj). Ravničarsko područje zauzima najveći dio županije, a čini ga ogranak plodne slavonske ravnice. Nizinsko područje zauzima prisavski dio, uglavnom dobro zaštićen od visokih voda Save, koji je isprepleten osnovnom i lokalnom kanalskom mrežom.

Županija je područje umjerene kontinentalne klime s vrlo rijetko izraženim ekstremnim meteorološkim promjenama. Bogatstvo voda, šuma i plodno tlo, plovna rijeka i značajni kopneni europski putevi prirodni su uvjeti koji su omogućili visokorazvijeno gospodarstvo, promet, trgovinu i kulturu.

Prema popisu stanovništva iz 2001. Brodsko-posavska županija je imala 176.765 stanovnika ( 4 % ukupnog stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 88 stanovnika/km2.

Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 93,98 %, Srbi 3,02 %, Romi 0,33 %, Bošnjaci 0,21 %, Ukrajinci 0,18 %, Albanci 0,16 % i ostali.