Ličko-senjska županija

STRATEŠKI RAZVOJNI DOKUMENTI U GOSPODARSTVU 

Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije 2011.-2014. godine 

Program poticanja razvoja malog gospodarstva Ličko-senjske županije 2014-2020. godine 

Plan razvoja poduzetničkih zona na području Ličko-senjske županije za 2013 i 2014. godinu

STRATEŠKI RAZVOJNI DOKUMENTI U POLJOPRIVREDI: 

Plan navodnjavanja Ličko-senjske županije 

Agroekološka regionalizacija voćarske proizvodnje na području Ličko-senjske županije 

Agroekološka regionalizacija voćarske proizvodnje na području Ličko-senjske županije – SAŽETAK 

Studija opravdanosti davanja koncesije na pomorskom dobru za marikulturu, na području Velebitskog kanala, u Ličko-senjskoj županiji 

Program mjera za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje na području Ličko-senjske županije 2012.-2015. godine

Ličko-senjska županija smještena je između Primorsko-goranske županije na  sjeverozapadu,  Karlovačke  županije  na  sjeveru,  Zadarske  županije  na  jugu  i  jugoistoku  te  Bosne  i  Hercegovine  na  istoku.  Ima  središnji  geografski  položaj  i  važno  spojno  značenje  unutar  prostora Republike Hrvatske.

Važnost Županije u hrvatskom prostoru i izvan njega prvenstveno je određena funkcijom geoprometnog križišta između tri vodeća polarizacijska žarišta u državi - Zagreba, Rijeke i Splita, zatim pripadnošću njezina kontinentskog područja geostrateškoj i ekološkoj jezgri Hrvatske te autohtonim gospodarskim potencijalima sadržanim u poljodjelskim površinama, šumskom i vodnom bogatstvu, te turistički vrijednim područjima (priobalje), prostorima nacionalnih parkova i parkova prirode te porječjima krških rijeka.

Posebno mjesto pripada Velebitu, najdužoj i najistaknutijoj hrvatskoj planini, koja razdvaja prostor Županije na dva pročelja: primorsko i kontinentalno. Velebit je ujedno Park prirode i svjetski rezervat biosfere unutar kojega su dva nacionalna parka (Nacionalni park „Paklenica“ i Nacionalni park „Sjeverni Velebit“). Tu je i lička gorsko-krška zavala sa orografskim obodom Plješivice i Kapele, koja, zbog svoje geološko-geomorfološke predispozicije, predstavlja najveći prirodni spremnik kvalitetne pitke vode u Hrvatskoj, te izuzetno atraktivne rijeke Gacka, Lika, Una i Korana.

Prema broju i raznovrsnosti zaštićenih prirodnih objekata i lokaliteta Županiji pripada jedno od vodećih, a po njihovu udjelu u ukupnoj površini, apsolutno vodeće mjesto među hrvatskim županijama (2.368 km2 ili 58% površine svih nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj). Među njima središnje mjesto imaju Nacionalni park „Plitvička jezera“, Nacionalni park „Paklenica“ i Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ te „Park prirode Velebit“

Prirodnu baštinu ove županije upotpunjuje bogatstvo raznolikosti drugih zaštićenih objekata prirode, kao što su novi parkovi prirode, strogi prirodni rezervati, posebni rezervati (floristički, šumske vegetacije i park šume), zaštićeni krajolici, zaštićene biljne i životinjske vrste i njihova staništa, hidrološki, geomorfološki i paleontološki spomenici prirode, spomenici parkovne arhitekture.

Položaj Županije između južnog - jadranskog i sjevernog - podunavskog područja hrvatske države daje joj posebno značenje. Prema fizionomijsko-homogenim obilježjima Županija se sastoji od dvije veće i bitno različite prostorne cjeline: kontinentske ličko - gorske i primorske podgorsko - otočne cjeline.

Grb Ličko – senjske županije je u obliku štita. U trokutastom (srcolikom) štitu na plavom polju je zlatni cvijet velebitske degenije (degenia velebitica) koji se sastoji od četiri ovalne, na vrhu blago zaoštrene latice, unutar kojih se nalaze četiri prašnika, a na stabljici se nalaze dva oštra duguljasta listića.

Zastava Županije je bijelo plave boje. Omjer širine i duljine je 1:2.U sredini zastave na sjecištu dijagonala nalazi se grb Županije. Grb je smješten na bijeloj podlozi, a rubovi štita su zlatne boje. Iznad i ispod grba preko cijele dužine zastave protežu se dvije plave trake, jednako udaljene od grba.

Kontinentalni dio - klima oštra s relativno kratkim vegetacijskim periodom. Srednja siječanska temperatura naglo opada od morske obale prema grebenu Velebita i predgorju Velike Kapele, tako da su izoterme od -2ºC do -5ºC. Dio zaravni i polja ima srednju siječansku temperaturu od oko -2ºC, a planine od -4ºC do -5ºC. 5 mjeseci godišnje minimalna temperatura se spušta ispod 0ºC. Snježni pokrivač bude visok do 3 m, a zadržava se oko 4 mjeseca. U srpnju u zaravnima srednja temperatura je 18ºC, a opada s povišenjem reljefa, tako da najviši planinski dijelovi imaju temperaturu od 12ºC-14ºC. Godišnja amplituda temperatura iznosi malo više od 19ºC u višem dijelu, a u nižem više od 20ºC. U Gospiću srednja temperatura u siječnju iznosi -1.9ºC. Apsolutne maximalne temperature najviše su u dnu polja u kršu i u dolinama, one mogu biti vrlo visoke - do 35ºC. 

Otoci - Pag - površina 284,56 km2 - najviši vrh Sv. Vid 349 m - dug 59 km - širok 9,5 km - submediteranska klima - temperatura u siječnju oko 6ºC, a u srpnju 24ºC. Godišnja količina oborina 900-1000 mm.

Prema popisu iz 2001. 53.677 stanovnika ( 1.2 % ukupnog stanovništva Hrvatske - najmanje naseljena županija u državi ). Gustoća naseljenosti: 10 stanovnika po km2.

Etnički sastav: Hrvati 86.2 %, Srbi 11.5 %, Albanci 0.2 % i drugi ( 1991. Hrvati 59.7 %, Srbi 37 % ).

Gradovi:

Gospić (12,980 stanovnika) (Administrativno središte)

Novalja (3,335)

Otočac (10,411)

Senj (8,132)

Općine:

Brinje (4 108)

Donji Lapac (1 880)

Karlobag (1 019)

Lovinac (1 096)

Perušić (3 494)

Plitvička jezera (4 668)

Udbina (1 649)

Vrhovine (905)

Najviši planinski vrhovi - Velebit - Vaganski vrh 1757 m, Sveto brdo 1753 m, Visočica 1619m, Ljubičko brdo 1320 m, Sadikovac 1286 m, Kiza 1278 m, Bačić kuk 1306 m, Šatorina 1624m, Veliki Zavižan 1676 m, 

Plješivica - Ozeblin 1657 m, Kremen, Gola Plješivica

Mala Kapela - Seliški vrh

Lisina - Stipanov Grič 1233 m