Osječko-baranjska županija

Osječko-baranjska županija smještena je na istoku Hrvatske. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav kod Aljmaša, tj. cijelu hrvatsku Baranju i dio Slavonije koji gravitira gradu Osijeku.

Županija je podijeljena na 7 gradova i 35 općina.

Županija je stvorena od teritorija općina Beli Manastir,Đakovo, Donji Miholjac, Valpovo. iz doba SRH. Županiji je Godine 1997. teritorijalnim preustrojem dodijeljen teritorij nekadašnje općine Našice koji je dotad pripadao Požeško-slavonskoj županiji.

Osječko-baranjska županija smještena je na istoku Hrvatske. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav kod Aljmaša, tj. cijelu hrvatsku Baranju i dio Slavonije koji gravitira gradu Osijeku.

Županija je podijeljena na 7 gradova i 35 općina.

Županija je stvorena od teritorija općina Beli Manastir,Đakovo, Donji Miholjac, Valpovo. iz doba SRH. Županiji je Godine 1997. teritorijalnim preustrojem dodijeljen teritorij nekadašnje općine Našice koji je dotad pripadao Požeško-slavonskoj županiji.

Župan je doc. dr. sc. Vladimir Šišljagić, a zamjenici župana su Dinko Burić i Željko Kraljičak, a predsjednik Županijske skupštine je mr. sc. Zlatko Maksimović.

Na izravnim izborima za župana na lokalnim izborima 2009. godine u prvom krugu Vladimir Šišljagić (HDSSB, ZELENI HR) je osvojio 39,63% glasova, a Tomislav Ivić (HDZ, HSP, HSU, HSS, HSLS) 38,81% glasova te će se održati drugi krug izbora između te dvojce kandidata. Kandidat SDP, HNS, DSU Zlatko Maksimović s osvojenih 17,16% glasova je završio na trećem mjestu. U drugom krugu izbora glasovalo je 113 039 birača, a s 54,10% za župana je izabran Vladimir Šišljagić.

Upravna tijela Osječko-baranjske županije:

Tajništvo Županije

Služba za javne financije

Zavod za prostorno uređenje

Agencija za razvoj

Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo

Upravni odjel za društvene djelatnosti

Upravni odjel za upravne i pravne poslove

Služba za zajedničke poslove

Skupština broji 47 vijećnika koje biraju građani na neposrednim izborima. Skupština ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira iz reda vijećnika. Rezultati za županijsku skupštinu na lokalnim izborima 2009. godine. Budući da srpska nacionalna manjina ima pravo na zastupljenost u Skupštini sa 5 vijećnika, a to nije postignuto na izborima 17. svibnja 2009. godine, radi ostvarivanja odgovarajuće zastupljenosti srpske nacionalne manjine broj članova Županijske skupštine povećan je za četiri člana, tako da Skupština broji 51 vijećnika.

Osječko-baranjska županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave dio je upravno-teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske ustanovljenog 1993. godine. Smještena je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske u Panonskom prostoru i prostire na površini od 4.152 km2. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav. Plavno područje rijeke Dunav stvorilo je Kopački rit, svjetski poznato utočište brojnih ptičjih vrsta, proglašeno Parkom prirode i zaštićeno kao posebni zoološki rezervat. Pretežito je ravničarsko područje koje pogoduje razvitku poljoprivrede. O poljoprivrednom karakteru ovog područja govori činjenica da 260.778 ha čine obradive poljoprivredne površine, a 82.868 ha nalazi se pod šumama. 

Područje Županije ispresijecano je s preko 1.700 km cesta i 180 km željezničkih pruga. Rijeke Dunav i Drava (koja je plovna do Donjeg Miholjca a sa statusom međunarodnog plovnog puta do Osijeka) povezuju ovo područje i s riječnom mrežom europskih rijeka. S dvije zračne luke kod Osijeka (Osijek i Klisa) Županija je povezana s mrežom hrvatskih zračnih luka. Preko Osijeka vodi i europski prometni koridor V/c koji povezuje sjever Europe (Baltik) s njegovim jugom (Jadransko more). U pripremi je izgradnja transeuropske autoceste (u okviru TEM projekta) Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče.

Na ovo područje u 7. stoljeću doseljavaju Hrvati, koji su i danas većinski i starosjedilački narod. Njima se u 10. stoljeću na području Baranje pridružuju Mađari. Srbi se počinju doseljavati za vrijeme prodora Turaka u 16. stoljeću, najprije kao bjegunci, a potom i kao turski vojnici. Srpsko se stanovništvo doseljava i poslije osobito nakon I. svjetskog rata 1918. godine, pretežito kao solunski dobrovoljci. Ostali narodi, ponajviše Austrijanci i Nijemci, a nešto manje Česi, Slovaci, Židovi i drugi doseljavaju se u 18. i 19. stoljeću. Namjesto nasilno iseljenih Austrijanaca i Nijemaca nakon II. svjetskog rata, na njihove posjede se agrarnom kolonizacijom doseljava stanovništvo iz drugih dijelova tadašnje Jugoslavije.

Danas, prema podacima popisa iz 2001. godine, na području Županije živi 330.506 stanovnika. Na području današnje Županije 83,89% stanovništva čine Hrvati, 8,73% Srbi, 2,96% Mađari, 2,64% ostale narodnosti te 1,78% neopredijeljeni. Ovo stanovništvo živi u 113.583 kućanstava u 264 naselja.